[PRO TIPS] Kako pravilno citirati u radovima?

Piše: David Rey Hudeček
PAZI: Dugačak tekst je pred tobom 
(ali full koristan)

Prije nego što uopće krenemo pisati o ovome, prvo ćemo duboko uzdahnuti. Huuhhh… Ok, sad možemo dalje.

Tko god je pisao završni, diplomski ili bilo kakav drugi rad, sigurno se našao u problemima s citiranjemZašto?  Problem je u tome što:

1.) postoji puno različitih stilova citiranja (oko kojih se btw. ni stručnjaci ne slažu uvijek),

2.) su studenti često nemarni, pa ovo smatraju besmislenim poslom i

3.) su profesori često …hmm… ajmo reći problematični, pa im se ne da čitati rad i razgovarati sa studentom o sadržaju, nego im je samo bitna forma rada – da to sve lijepo izgleda.

U ovom članku ćemo ti pokušati maksimalno olakšati posao citiranja (i referenciranja).

Ok, prvo moramo naučiti koja je razlika između citiranja, parafraziranja i referenciranja.

Citiranje. Citiranje ili kako neki kažu – eksplicitno citiranje –  je kada navodiš tuđe riječi točno onako kako ih je on rekao. U tom slučaju tekst stavljaš pod “navodne znakove”.

Primjer: Jole (2017.) kaže: “Kada žene tulumare, najbolje se troše pare.”

ParafraziranjeAko tuđe riječi prepričaš svojim riječima, bez da se izgubi smisao, to zovemo parafraziranje ili implicitno citiranje i NE stavljamo “navodnike”.

Primjer: Posljednjih godina se kretanje potrošnje, kao jedne od ključnih sastavnica domaćeg proizvoda, usko povezuje sa zabavnim, mahom noćnim aktivnostima jedinki ženskoga spola (Jole, 2017). 

Referenciranje. Referenciranje ima širi smisao od citiranja i tim pojmom opisujemo bilo kakvo ukazivanje na izvore koji su korišteni u radu, uključujući tablice, grafikone, slike, itd.

Eto, sad si puno pametniji.

 

Zašto moram citirati??

Poanta radova na faksu je da pokažeš kako se lijepo znaš služiti literaturom i da iz nje možeš izvući neke vlastite zaključke. Dakle, nitko od tebe ne očekuje da možeš iz glave napisati 50ak stranica o nekoj temi, ali moraš biti dobar student i lijepo pokazati odakle ti podaci. 

Znači, ne možeš napisati “Posljednjih godina je zamjetan znatan porast broja Thomsonovih gazela u jugositočnoj Africi.”, bez da za to daš dokaz odakle ti podatak (da, čak i kad se radi o ovako poznatim podacima). 

Možeš, dakle, i sam zaključiti čemu služi citiranje. Da ne bi bilo, pa meni je tak Pero reko, ali znate, on se full kuži u te gazele. Akademska razina ipak zahtijeva akademsko ponašanje. 

Zato prestani cmoljiti i počni se ponašati kao akademski građanin, odnosno, prihvati da moraš lijepo citirati! Ajmo naučiti kako se to radi.

Što su stilovi citiranja?

Da bismo lijepo dali do znanja odakle smo nešto citirali, bilo bi lijepo da se držimo određenih pravila, tako da se čitatelj ne mora mučiti 3 sata da pronađe izvor. 

Stilovi citiranja su se razvijali kroz godine i uglavnom su se prilagođavali potrebama disciplina za koje su razvijeni. Trenutno najpoznatiji stilovi su:

  • Harvardski (U tekstu)
  • Oxfordski (Fusnote)
  • IEEE (Numerički)

Većina fakulteta danas preporuča Harvardski stil, posebice kada se radi o društvenim znanostima kao što je Ekonomija. Na EFZGu sa stilovima citiranja često vlada zbrka, jer se na jednom mjestu predlaže citiranje pomoću fusnota i endnota (što bi više odgovaralo Oxfordskom stilu), dok se na drugom mjestu preporuča citiranje po Harvardskom stilu (u tekstu). 

PIŠI HARVARDSKIM STILOM!
Ako ti profesor nije ništa naglasio, naša preporuka ti je da pišeš harvardskim stilom, dakle, NE fusnotama. Ako vas profesori traže baš neki drugi stil, javi nam pa ćemo napraviti i za njega savjete. info@referada.hr

POVEZANO: Ne moraš se brinuti oko uređivanja rada! Pripremili smo ti predložak diplomskog rada. 

HARVARDSKI STIL - PRAVILA

Ovdje ćemo opisati osnovna pravila harvardskog stila citiranja. Imaj na umu da nisu sva pravila striktno određena i da nekada i profesori vole malo promijeniti neke sitnice. Zato je svakako dobro pitati profesora za pravila, prije nego kreneš pisati rad.

Ajmo mi na posao. 

Glavna obilježja harvardskog stila su:

  • Citat u tekstu. Citat se piše u tekstu, 
  • Prezime-godina. U citatu se piše samo prezime i godina – tipa (Grdović, 2012)
  • Popis na kraju. Na kraju stavljaš popis literature i to po abecedi.

 

Citiranje i parafraziranje

Za citiranje (i parafraziranje), dakle, ne koristiš fustnote, nego u zagradu pišeš kratke informacije. Imaš dvije opcije: direktno i indirektno referenciranje.

Direktno
Kod direktnog referenciranja autora (njegovo prezime) spominješ u samom tekstu, a u zagradu pišeš samo godinu. Poslužit će nam opet primjer s Joletom (Joško Čagalj).

Primjeri citiranja:
Čagalj (2017) u svom istraživanju navodi da “kada žene tulumare, najbolje se troše pare”. 
Primjer parafraziranja:
Prema mišljenju Čaglja (2017) potrošnja je direktno povezana s noćnim aktivnostima žena. 

Indirektno
Kod indirektnog referenciranja prezime autora pišeš na kraju rečenice, odnosno odlomka na kojeg se odnosi. Zagradu stavljaš prije točke.

Primjer citiranja:
 “Sve su žene lijepe, svaka nešto ima” (Čagalj, 2016).
Primjer parafraziranja:
Neki autori sve pripadnice ženskog spola smatraju lijepima (Čagalj, 2016).

To je više-manje to, ali ŠTO AKO IMAM:

Ako se u istoj rečenici referenciraš na dva autora različitih radova koji potvrđuju istu stvar stavljaš prezimena obojice, ali iza svakog prezimena ubaciš godinu (makar ona bila ista za oba rada). U indirektnom referenciranju ih odvajaš znakom “;”.

Primjer (direktno):
Grdović (1998) i Čagalj (2017) dokazuju da …
Primjer (indirektno):
Mnogi teoretičari nastoje objasniti zašto je dojenačka pretilost uzrok povećanom riziku od pojave različitih vrsta bolesti u odrasloj dobi (Briggs, 1993; Orwell, 1994).  

Ako imaš dva autora na u istom radu, stavljaš prezimena oba (razdvojena znakom “i”), a tek onda godinu.

Primjer (direktno):
Grdović i Čagalj (2017) su u svom radu…
Primjer (indirektno):
Povezanost potrošnje i aktivnosti žena je opisana u jednom recentnom istraživanju (Grdović i Čagalj, 2017).

Znak “&”?
U nekim radovima, čak i na hrvatskom ćeš vidjeti da se umjesto “i” piše “&”. Primjer: (Zečić & Kolar, 2000). Provjeri si s profesorom smeta li mu to.

Ako imaš više od dva (tri) autora, pišeš prezime prvog  autora (ne abecedno, nego koji je prvi naveden u radu) i zatim stavljaš kraticu “et al.” (lat. et alii – i drugi). 
PAZI! U nekim pravilnicima se navodi da se “et al.” stavlja tek za četiri i više autora. Tako je u jednom od pravilnika na EFZGu! Za tri autora onda jednostavno pišeš prema uputama za dva, samo ih ispišeš sva tri.

Primjer (direktno):
Zečić et al. (2000) navode da je…
Primjer (indirektno):
Nedavna istraživanja pokazuju da bla bla (Zečić et al., 2000).

Problem harvardskog stila je taj što ne voli izvore bez autora ili godine izdanja.
PAZI! Ovakve izvore nitko ne voli, pa ih zato pokušaj izbjeći ako je moguće.

Nepoznati autor
Koristiš kraticu “Anon” ili pišeš cijelu riječ “Anonymus”. 
Nemoj direktno:
Ako već moraš koristiti ovakav izvor, bar izbjegni direktno citiranje, jer bi glupo zvučalo “Anonymus (2017) je rekao…”
Primjer (indirektno):
Istraživanja početkom stoljeća su ukazala kako je “bolje biti pijan nego star” (Anonymus, 2000).

Bez godine
Sve isto kao i sa godinom, samo staviš kraticu “n.d.” (no date).
Primjer (direktno):
Grdović (n.d.) kaže da …
Primjer (indirektno):
Prema nekim autorima blah blah (Grdović, n.d.)

Različite godine
Ako imaš istog autora koji je napisao više radova u različitim godinama, umjesto jedne godine, pišeš ih sve – odvojene zarezom.

Primjer (direktno):
Perić (2010, 2012) smatra…
Primjer (indirektno):
Bla bla bla (Perić, 2010, 2012).

Iste godine
Ako je autor više radova napisao iste godine, svakom radu dodaješ mala slova a, b, c …

Primjer:
Čagalj (2017a) za sebe smatra da je “rasipnik i od žena miljenik”, a kroz kasnija istraživanja Čagalj (2017b) otkriva i uzroke ove neobične pojave, otkrivajući povezanost aktivnosti žena i svoje neracionalne potrošnje.

Ako s više radova želiš potkrijepiti istu činjenicu, u zagradu stavljaš više slova.

Primjer:
Bačić (2016a, b) u svojim djelima ….

Ako citiraš (ne parafraziraš) puno teksta, bolje je izbjegavati navodnike. U tom slučaju tekst malo uvučemo, a na kraju odlomka stavljamo izvor. Ovo radiš kada imaš više od dvije linije citiranog teksta.

Primjer:

Svi bi meni da ulete, da ulete tako lako; ale ale ale, ali ne ide to tako, svi bi meni da ulete, da ulete na brzaka, nitko vise ne zna prici curi na finjaka, aaaa ale ale ale aaaa ale ale ale (Bačić, 2014).

Ako rad nije objavljen pod imenom određenog autora, nego pod nekom organizacijom, umjesto prezimena stavljaš ime organizacije.

Primjer:
Međunarodni monetarni fond (2015) u svom istraživanju…

HINT! Većina profesora ti neće zamjeriti ako u literaturi napišeš puni naziv, a u zagradi kraticu, a u tekstu koristiš samo kraticu, tipa: (MMF, 2016)

Nekada jednostavno ne možeš pronaći konkretan rad u kojemu se nešto navodi. U tom slučaju koristiš sekundarnu referencu.

Primjer (direktno):
Perić (2012) kako je navedeno u radu Marića (2014) objašnjava kako je…
Primjer (indirektno):
Bla bla bla (Perić, 2012 navedeno u Marić, 2014).

Tablice
Tablice se referenciraju iznad samih tablica na način da svaka tablica treba imati jedinstveni
broj, pripadno objašnjenje (koje podatke prikazuje – često se govori o tzv. imenu tablice) i
izvor.  
Primjer:
Tablica 4. Broj prodanih krava u RH (Kravić & Jakić, 2017, p.47)

Slike
Sve što nije tablica (slika, grafikon, dijagram) referenciraš pod “Slika”. Za razliku od tablica, ovdje naslov stavljaš ispod slike.

Primjer: 
Slika 21. Mačka na drvetu (Mačić, 2012)

Ako imaš grafikon, samo napiši “grafički prikaz”

Primjer:
Slika 21. Grafički prikaz kretanja potrošnje u klubovima (Čagalj, 2017)

Popis reference (popis literature)

Ok, naučili smo kako treba pravilno citirati i parafrazirati literaturu. Sada bi bilo lijepo da na kraju sastavimo popis svih izvora koje smo koristili u radu. Ključno pravilo je da: abecednim redom navedeš sve izvore prema prezimenu prvog autora (ili naslova, ako autor nije poznat).

PROTIP: Nemoj ovo ostavljati za kraj! Čim nešto citiraš, odmah upiši u literaturu (i to odmah po svim pravilima), a na kraju ih samo posložiš po abecedi! Više od 50% ispravaka koje će ti profesor napraviti na radu će biti vezani za citiranje. 

Bitno je da znaš koji ti je izvor citiranja. Najčešći izvori su: knjige, dijelovi knjige (poglavlja), članci u znanstvenim časopisima, diplomski radovi, zakoni, publikacije raznih organizacija, internetske stranice… Svaki od tih izvora ima svoja pravila citiranja i vrlo je bitno da ih se držiš u potpunosti. To znači da moraš paziti na: svaku točku, zarez, zagradu, kosi tekst… uglavnom na sve. 

Knjige

Za referenciranje knjiga navodiš sljedeće: 
Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju),  Mjesto izdavanja knjige: Izdavač

Primjer: 

Jedan autor
Clinch, P., (2001), Using a Law Library: A Student’s Guide to Legal Research Skills, 2nd ed., London: Blackstone.  

Kirk, J. & Munday, R.J., (1988), Narrative Analysis, 3rd ed.,  Bloomington: Indiana University Press. 

Grace, B. et al., (1988), A History of the World, New York: Princeton  University Press.

Prezime, inicijal(i) autora, urednika ili tijela odgovornog za dokument (godina izdavanja). Naslov dokumenta: podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik.

Primjeri:
Guilbert, J., (1987), Educational handbook for health personnel, Geneva: World Health Organisation.

United Kingdom Central Council for Nursing and Midwifery, (1986), Project 2000: a new preparation for practice, London: UKCC.

Keene, E. ed., (1988), Natural Language, Cambridge: University of Cambridge Press.

Silverman, D.F. & Propp, K.K. eds., (1990), The Active Interview, Beverly Hills: Sage. 

“ed”= editor 
“eds”= editors (više njih)

Na CD-u

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [CD ili DVD], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o
prvom izdanju), Mjesto izdavanja e – knjige: Izdavač.

Primjer:
Fishman, R., (2005), The Rise and Fall of Suburbia, [CD], Chester: Castle Press.

E-knjiga iz baze podataka

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov knjige, [e  ‐ book], Izdanje (samo u slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja e – knjige: Izdavač, pristupljeno preko Naziv baze podataka, dostupno na: URL, [datum pristupa].

Primjer:
Wells, A. T., (2005), Commercial Aviation Safety, 3rd ed., New York: McGraw Hill, pristupljeno preko NetLibrary, dostupno na: www.netlibrary.com, [15.12.2005.]. 

Primijetiti ćeš da neki autori razdvajaju dijelove s točkama, a neki sa zarezima.

Primjer:
Grdović, M. (1989) Ja sam bla bla. Zbornik pjevača. …
vs
Grdović, M., (1989), Ja sam bla bla, Zbornik pjevača. …

Nemoj da te to previše brine. Na 5 različitih mjesta smo naišli na 5 različitih primjera. Ono što je bitno jest:

  • Budi dosljedan. Neka svi izvori imaju isti stil.
  • Pazi na redoslijed. Kod Harvardskog stila je bitno da paziš na redoslijed podataka.
  • Stavi točku na kraj. Na kraj izvora samo stavi točku.
  • Pitaj profesora. Ako imaš dobrog mentora, neka ti odmah u startu kaže što da radiš. 

*U pravilniku EFZG-a ne stavljaju zareze. 
Primjer:
Sikavica, P. et al. (1994) Poslovno odlučivanje: teorija i praksa donošenja odluka. Zagreb: Informator.

Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naziv članka, Puni naziv časopisa, Volumen (Broj), stranice.

Primjer:
Boughton, J.M., (2002), The Bretton Woods Proposal: An Indepth Look, Political Science Quarterly, 42 (6), pp.564‐578. 

Carter, F. i Neville, T. , (2008a), Quantum Reality of Genetics, Nature, 454(7193), pp. 234 –250. 

Carter, F. & Neville, T., (2008b), Epigenetics in Review, Nature, 454(7199), pp. 180 – 202. 

Foster, H. et al., (2008), Perception and Mind, Science, 321(5884), pp. 121 – 145.

Lucas, P., (1995), Logic Engineering in Medicine, Knowledge Engineering Review, 10 (2), pp. 153 – 159.  

Prezime, inicijal(i) autora.,(godina izdavanja), Naslov: podnaslov, Naslov časopisa [online], volumen/godište (broj). Dostupno na(u): URL ili naziv online baze podataka, [datum posjete stranici].

Primjeri:

Udiljak Bugarinovski, Z. i Pavelić, D., (2002), Informatizacija Knjižnice i dokumentacije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i edukacija korisnika, Edupoint [online], 2 (4), Dostupno na: http://www.carnet.hr/casopis/broj-
04/index.html [16. ožujka 2007.]. 

Malhotra, Y., (2003), The knowledge application gap in information systems research and education and their
quest for the dependent variable, Information Resources Management Journal [online], 16 (2). Dostupno u:
Proquest, [17. veljače 2004.]

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov rada, Urednik ili naziv organizacije, Naslov zbornika ili naziv konferencije, Mjesto održavanja koferencije, Datum održavanja, Mjesto izdavanja: Nakladnik, stranice od – do.

Primjer:
Chung‐Lung, H., Chi‐Chun, L., Chin‐Long, T., (2004), Mobile Privacy and Identity Management, Rožić, N. & Begušić, D. eds., Proceedings of 12th International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks, SoftCOM 2004, Split – Dubrovnik, Croatia – Venice, Italy, October 10 – 13, 2004., Split: University of Split, pp. 17 – 21.

Diplomski (ili magistarski) radovi i disertacije

Autor, Inicijal(i), (Godina), Naslov rada, Vrsta rada, Fakultet, Sveučilište.

Primjeri:
Smith, W., (2005), New Mapping Strategies in Adaptive MIMO Systems, PhD Thesis, University of Liverpool.

Župan, B., (2007), Mulitmedijski prijenos u mobilnim mrežama, Diplomski rad, Fakultet Elektrotehnike Strojarstva i Brodogradnje, Sveučilište u Splitu.

Zakoni, pravilnici, upute

Naslov publikacije u kojoj je zakon objavljen (godina izdavanja) Naslov zakona : podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik, oznaka sveska/godišta (broj), str. početna‐završna

Primjeri:
Narodne novine (1992), Zakon o visokim učilištima. Zagreb: Narodne novine d.d., 49 (1), str. 2142‐2159.  

Pravilnik o navodenju hranjivih vrijednosti hrane (2004) Narodne novine 153, Zagreb.

Norme

HRN ISO 711:1999, Žitarice i proizvodi od žitarica  ‐  Određivanje količine vode (osnovna referentna metoda). 

Publikacije organizacija

Prezime, inicijal(i) autora, urednika ili tijela odgovornog za dokument (godina izdavanja). Naslov dokumenta: podnaslov. Mjesto izdavanja: Nakladnik.  

Primjer:
United Kingdom Central Council for Nursing and Midwifery (1986) Project 2000: a new preparation for practice. London: UKCC

Web izvori

Autor, Inicijal(i)., (Godina objave), Naslov dokumenta ili stranice. [medij], dostupno na: URL, [datum pristupa sadržaju].

PAZI! Budi jako oprezan s izvorima s weba, jer bi ti za to profesor mogao vratiti rad. Ako već moraš koristiti takve izvore, barem pazi da su koliko-toliko relevantni (da nije bas sad prijateljev blog). 

Primjer:
Holland, M., (1996), Harvard System [online], Poole: Bournemouth University. Dostupno na: http://www.bournemouth.ac.uk/service- depts/lis/LIS_Pub/harvardsyst.html, [06. prosinca 1996.]. 

Ako ne znaš autora, stavi ime organizacije na čijim si stranicama pronašao citat.

Primjer:
Scottish Intercollegiate Guidelines, (2001), Hypertension in the elderly. (SIGN publication 20) [Internet], dostupno na: http:// www.sign.ac.uk/blablabla>, [pristupljeno 17.03.2005].

Ne znaš niti čija je stranica? Stavi “Anonymus”.

Primjer:
Anonymous (2002) Sirovine i sastojci energetskih pločica, , [pristupljeno 11. prosinca, 2007.]  

IFIS (2007) Food Science Central. IFIS  ‐  International Food Information Service, [pristupljeno 13. prosinca, 2007.]

Garfield, E. (2007) Eugene Garfield, Ph.D. – Home Page, , [pristupljeno 12. studenog, 2007.].

Huuuhh… Izdahni…

To bi bilo to. Baci se na pisanje rada, a ako bilo gdje zapneš, slobodno nam se javi za konzultacije. info@referada.hr