Međunarodna ekonomska kuharica: Koraci za pravilnu pripremu 1. zadatka na kolokviju

Uskoro stiže kolokvij iz međunarodne ekonomije. U prvom zadatku ćete najvjerojatnije dočekati tablica s dvije zemlje i dva dobra. Za tebe smo pripremili kuharicu s najboljim receptom za osvajanje svih 20 bodova u suradnji s A.Smithom i D.Ricardom. :

1. POGLEDAJ GORNJI LIJEVI KUT TABLICE!

Prije nego što se baciš na kuhanje pogledaj o kojoj tablici je riječ u tvom zadatku!

Postoji tablica produktivnosti koja u gornjem lijevom kutu ima oznaku Q/L  i tablica komparativnih troškova koja ima oznaku L/Q. Ta spoznaja bit će ti od iznimne važnosti kod računanja apsolutnih i komparativnih prednosti te odnosa razmjene – o tome će biti više u nastavku!

2. KAKO ODREDITI APSOLUTNE I KOMPARATIVNE PREDNOSTI ZEMALJA?

TABLICA PRODUKTIVNOSTI (Q/L)

Produktivnost pokazuje količinu proizvoda koju neka zemlja može proizvesti uz uloženu jednu jedinicu rada.  Kod određivanja apsolutnih prednosti bolja je zemlja koja ima veću produktivnost, odnosno relativno veću produktivnost ako se radi o komparativnim prednostima. Iz tog razloga apsolutnu prednost određuješ tako da gledaš koja zemlja ima veći broj u tablici za dobro X, odnosno Y, a kod komparativnih prednosti trebaš omjer produktivnosti za dobro X usporediti s omjerom produktivnosti za dobro Y (s tim da u brojnik uvijek idu vrijednosti one zemlje za koju određuješ komparativnu prednost).  Također uzimaš veću vrijednost, odnosno veći razlomak!

TABLICA KOMPARATIVNIH TROŠKOVA (L/Q)

Ova tablica pokazuje koliko jedinica rada zemlja mora uložiti kako bi proizvela jedan komad proizvoda.

Pošto rad predstavlja trošak u proizvodnji, apsolutnu prednost imat će zemlja koja ima manji trošak po jedinici proizvoda, tj. zemlja s manjim brojem u tablici za dobro X, odnosno Y. Kod određivanja komparativnih prednosti trebaš relativno manji trošak, pa ponovno gledaš omjere dobara X i Y te uzimaš manju vrijednost, odnosno manji razlomak!

VAŽNO: Nemoj prekuhati jelo!

Ukoliko svaka zemlja ima svoju apsolutnu prednost, nije potrebno određivati komparativne prednosti jer razmjena već može nastupiti! Zato nemoj gubiti vrijeme na nepotrebno računanje jer možda zbog toga nećeš imati dovoljno vremena za ostale zadatke u kolokviju!

Na prošlom roku smo imali 100%prolaznost. Prijavi se na naše instrukcije (za prof. Jošić) i položi međunarodnu bez muke!

Imaš još pitanja? Pitaj sve što te zanima u našoj facebook grupi.

3. ŠTO SU ODNOSI RAZMJENE I PODRUČJE OBOSTRANO PROBITAČNE RAZMJENE?

Traži se od tebe da grafički prikažeš  kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne razmjene? Probitak nije ništa drugo nego korist, a bilateralna razmjena znači da se razmjena odvija između dvije strane, odnosno dvije zemlje.

Kad smo to razjasnili idemo vidjeti kako se to crta!

Za ovaj graf potrebni su ti odnosi cijena dobara za zemlje (Px/Py). Izračun tog odnosa razlikuje se ovisno o tome o kojoj se tablici radi.

TABLICA PRODUKTIVNOSTI (Q/L)

 

 

 

 

TABLICA KOMPARATIVNIH TROŠKOVA (L/Q)

 

 

 

Nakon što si dobio odnos cijena za svaku zemlju, ucrtaš ta dva pravca u koordinatni sustav. Između tih pravaca nalazi se područje obostrano probitačne razmjene, a izvan područje autarkije. Nemoj zaboraviti napisati interval razmjene.

4. INDIVIDUALNE KRIVULJE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Krivulja proizvodnih mogućnosti pokazuje sve kombinacije proizvodnje dvaju dobara (X i Y) koje neka zemlja može efikasno proizvesti uz puni angažman njenih proizvodnih faktora.

Na osima nalaze se količine dobra X i dobra Y, što znači da za njeno crtanje nikako ne možeš uzimati brojeve iz prvobitne tablice, već trebaš novu tablica koja će u gornjem lijevom kutu imati Q (količinu)! Kako bi dobio količinu kod tablica produktivnosti broj u tablici iz zadatka moraš pomnožiti s količinom rada koja je zadana, a kod tablica komparativnih troškova ćeš količinu rada koja je zadana u zadatku podjeliti s brojem iz tablice. Kada si dobio tu novu tablicu s količinama možeš nacrtati individualne krivulje proizvodnih mogućnosti!

5. SVJETSKA KRIVULJA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Kod svjetske krivulje proizvodnih mogućnosti trebaš 4 stvari:

  • Ukupna količina dobra X
  • Ukupna količina dobra Y
  • Ricardova točka/točka maksimalne svjetske proizvodnje/točka specijalizacije prema komparativnim prednostima (Oznaka: F)
  • Točka inverzne specijalizacije (Oznaka: I)

 

Pazi: Ukupnu količinu dobara X i Y uzimaš iz tablice Q!

Nakon što si dobio te četiri točke, ucrtaš ih u graf i spojiš! To bi trebalo izgledati ovako:

 

 

 

 

 

 

 

 

Na prošlom roku smo imali 100% prolaznost. Prijavi se na naše instrukcije (za prof. Jošić) i položi međunarodnu bez muke!

Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn